Uticaj Covid-19 na naplatu potraživanja

Pandemija i dugovanja širom svijeta: Kako Covid-19 utiče na naplatu?

Svijet je bačen u krizu pandemije neviđenih razmjera i ne pati samo zdravlje ljudi – kompanije i pojedinci ulaze u velike finansijske poteškoće.

Unutar timova naplate potraživanja, najteže će biti pogođeni osoblje pozivnih centara i agenti na terenu, čiji će broj vjerovatno biti smanjen nakon što finansijske posljedice uhvate zamah zbog globalnog zatvaranja. Ali, šta to znači za naplatu u cjelini i postoji li staza kroz oluju koja s druge strane vodi do vedra neba?

Šta rade banke i kompanije za naplatu potraživanja?

Banke i odjeli naplate trebaju početi gledati alternativne strategije za pomoć pogođenim klijentima, dok ova pandemija i dalje hara. Digitalna rješenja bit će glavni dio toga. Zaista, za neke timove naplate koji su još uvijek zaglavili u konzervativnom svijetu Excel tablica, ovo bi mogao biti kao poziv za buđenje.

Međutim, kompanije za naplatu trenutno u kratkom roku moraju balansirati sa postojećom pandemijom i sa strogim zahtjevima GDPR-a. To znači da, barem u zemljama koje su usklađene sa GDPR, osoblje koje se bavi ličnim podacima o klijentima možda neće moći raditi kod kuće. S obzirom na trenutnu situaciju, ovo očigledno predstavlja prilično značajan izazov u radu. 

Čini se da su neke veće kompanije manje pogođene, za Klaus-Anders Nysteen, CEO paneuropske firme za naplatu dugovanja Hoist, koji navodi da velika većina njihovog osoblja (oko 90%) sada radi od kuće i ima pristup svim potrebnim sustavima. Zaista je prikladno što je ova pandemija udarila upravo u vrijeme kad je većina procesa naplate dugovanja već digitalizirana, a mnoga se rješenja koriste i u cloud-u. To, barem u teoriji, znači da pristup fizičkim prostorijama nije nužno potreban.

Ipak, potrebno je poduzeti mjere i u narednim mjesecima trebati napraviti ustupke jer istinski uticaj krize će se tek početi otkrivati. Pred nama je dug i težak put ne samo bankama, nego i globalnim vladama da usvoje i preuzmu svoj udio u podnošenju posljedica. Srećom, mnoge vlade diljem svijeta iz potrebnosti poduzimaju neke jake afirmativne akcije. Postoje, međutim, oni koji taj potez vide samo kao flaster na slomljenoj nozi koji se ne može mjeriti sa stvarnom razinom krize. Zapravo bi zajmovi kratkoročno mogli pomoći kompanijama, ali zajmovi ne nadoknađuju gubitke i samo će stvoriti veće glavobolje bankama i timovima za naplatu.

Je li olakšavanje duga rješenje?

Učestali su pozivi da se olakša dugovanje u raznim sektorima, posebno za domaćinstva s nižim prihodima. Istina je da, iako su uvedene mjere za domaćinstva, velika većina aktivnosti koje su poduzele vlade bile su za spas finansijskih tržišta i preduzeća, ali bez ljudi ta tržišta ne mogu funkcionisati.

Najveća sjena bačena je na sektor najma, iako su mnogi vlasnici kuća širom Europe mogli dobiti hipoteku, najmoprimci nisu dobili tu privilegiju. Na primjer, u Velikoj Britaniji počeke za hipoteke su možda dobili najmodavci, ali bez obzira da li će sličnu gestu oni ponuditi svojim najmoprimcima ili ne.

U Velikoj Britaniji i Njemačkoj uvedena je potpuna zabrana deložacija, dok je u Španjolskoj uticaj COVID-19 na ugovore o zakupu još složeniji. Situacija se razlikuje od zemlje do zemlje, ali sveukupAli, osim ako vlade ne pokrenu mjere za najmoprimce i zaduženija domaćinstva, čini se da je virus u stanju potaknuti lančanu reakciju koja može završiti samo katastrofom.

Ekonomisti Gabriel Zucman i Emmanuel Saez predložili su šemu socijalnog osiguranja koja bi u suštini promijenila odgovornosti vlade, čineći ih ne samo zajmodavcima, već i krajnjim kupcima. Na primjer, ako bi potražnja za dionicama u jednoj industriji pala za 60% kao rezultat pandemije, vlada bi trebala kupiti 60% tog fonda.

To je, naravno, zanimljiv koncept koji bi ozbiljno donio korist malim i srednjim poduzećima, ali kao i svaka strategija za otplatu duga, ona samo može biti kratkoročna i imati će dugoročne posljedice.

Svaka strategija oslobađanja od duga može biti samo kratkoročna i imati će dugoročne posljedice.

Šta nam donosi budućnost?

Za potrošače, uticaj COVID-19 nije samo zastrašujuća perspektiva, već je trenutna stvarnost. Već vidimo kako se potrošači razbole ili izgube posao zbog zatvaranja radnog mjesta, što će naštetiti njihovim otplatama duga. To će imati dugoročni uticaj na sektor naplate duga i malo je vjerovatno da će se poboljšati do kraja godine. Poznavanje trenutnih praktičnih opcija i pažljiva promišljanja oko pristupa oporavku važnije je sada nego ikad prije, a ove okolnosti mogu prevladavati još neko vrijeme.

Trenutno živimo svakodnevnicu i ovo je u konačnici događaj bez presedana. Ali, snagom i fleksibilnošću savremenog softvera za naplatu potraživanja i partnera u vidu Agencija za naplata potraživanja, koje posjeduju potreban know-how, infrastrukturu i softver,  bar imamo na raspolaganju alate za navigaciju kroz ove oluje i za pojavljivanje s druge strane krize malo mudriji i više povezani.